Položaj
Otok Rab sastavni je
dio arhipelaga u Kvarnerskom zaljevu Jadranskog
mora, u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Pored istoimenog antiknog gradića, u različitim
kutcima otoka smjestilo se preostalih sedam
idiličnih mjesta: Barbat, Banjol, Palit,
Kampor, Mundanije, Supetarska Draga i Lopar.
Tu obitava cca. 9.000 stanovnika, koji žive
uglavnom od: poljoprivrede, ribarstva, brodogradnje
i turizma.
Otok Rab zaštitili su bogovi smjestivši
ga pod planinu Velebit i u krilo brda Kamenjak.
Ovo brdo koje vas može zavarati svojim golim
licem okrenutim magistrali i Velebitskom
kanalu prava je blagodat otoka jer ga štiti
od hladnih naleta bure i uopće pogoduje
klimatskim uvjetima. Rab je otok sunca,
i vjerujte, to nije fraza jer po statistikama
on ima godišnje 2417 sati sijanja sunca,
odnosno na Rabu sunce sja u lipnju, srpnju
i kolovozu desetak sati dnevno.
Vegetacija
Rab je najjužniji od Kvarnerskih otoka pa
je vegetacija uglavnom mediteranska. U to
čete se uvjeriti čim stupite na otok jer
u toplom ljetnom danu uz pjesmu cvrčaka
dočekat će vas i ugodan miris magriza (smilja)
i niskog bilja koje se probija između oštrog
kamenja.  Nakon
golog i pomalo divljeg trajektnog pristaništa
Misnjak otvara se otok u sasvim drugom svijetlu.
Vegetacija je bujna, a zbog mediteranske
klime osim autohtonim hrastom crnikom Rab
je pokriven zimzelenim sumama.
Klima
Otok Rab ima ugodnu mediteransku klimu,
topla ljeta i blage zime. Brdovit lanac
Kamenjak (408 m) štiti veći dio otoka od
hladnog sjeveroistočnog vjetra, bure, najčešćeg
vjetra u zimi i u rano proljeće, tako da
se temperatura gotovo nikad ne spušta ispod
0°C. Osim bure, s jugoistoka uglavnom u
jesen puše topao i vlažan vjetar - jugo,
koji redovito donosi kišu.
U ljetnim mjesecima preko dana obično puše
maestral, ugodni povjetarac što zapuše već
u 10 sati prije podne i prestaje tek sa
zalaskom sunca, podnevnu pripeku čini podnošljivijom
pružajući jedriličarima pravo zadovoljstvo.
Ostali vjetrovi i oluje rijetka su pojava.
Povijest
Grad Rab bilježi dugu povijest. Spominje
se 10. godina prije Krista u jednom starorimskom
dokumentu, kojim tadašnji rimski car Oktavijan
August proglašava municipijem i daje mu
samostalnost. Nedugo zatim grad dobiva i
rijedak počasni epitet FELIX (sretan), što
kazuje da je Rab već tada bio razvijeni
civilizirani grad, čiji su stanovnici uživali
u raskoši tekuće vode, kupalištima, kazalištu,
hramovima, uređenim ulicama i koječemu drugome.
|
